Regionalni radnici kao alternativa uvozu radne snage

Zašto firme razmatraju uvoz

Razlozi zbog kojih firme u regionu razmatraju zapošljavanje radnika izvan Balkana su stvarni i ne treba ih umanjivati. Odliv radne snage prema zemljama EU traje godinama, demografski trendovi su nepovoljni, a pojedina zanimanja imaju stvarno mali broj ljudi na tržištu.

Uz to postoji i pritisak vremena. Kada gradilište stoji, kada proizvodna linija ne može krenuti punim kapacitetom ili kada sezona počinje za tri sedmice, firma traži rješenje koje izgleda izvjesno. Agencija koja nudi dvadeset radnika za tri mjeseca djeluje kao sigurniji izbor od još jednog oglasa koji možda opet neće dati prijave.

Postoji i element iskustva. Firma koja je već dva puta pokušala lokalno i nije uspjela, treći put ne pokušava — zaključila je da tržišta nema. Taj zaključak je racionalan sa stanovišta onoga što je vidjela, ali je izveden iz vrlo malog uzorka.

Malo prijava nije dokaz da nema radnika

Uzmimo konkretan primjer. Firma u srednjoj Bosni traži šest zavarivača. Objavi oglas na jednom portalu, ostavi ga tri sedmice i dobije jedanaest prijava, od kojih četiri dolaze od ljudi bez ikakvog iskustva u zavarivanju, tri od kandidata sa pogrešnom metodom, a četiri kandidata se ne jave na poziv.

Zaključak koji se izvuče glasi: nema zavarivača. Ali pogledajmo šta se stvarno desilo. Oglas je vidio ograničen broj ljudi — oni koji su tih sedmica svjesno otvorili taj portal i pregledali baš tu kategoriju. Zavarivači koji trenutno rade u drugoj firmi, a bili bi zainteresovani za bolje uslove, nikada nisu saznali da pozicija postoji. Zavarivači iz susjednih gradova i iz susjednih država takođe nisu.

Uz to, oglas nije navodio metodu ni materijal, pa su se javili ljudi koji ne odgovaraju, dok su oni koji odgovaraju možda pretpostavili da posao nije za njih. I nije navodio platu, pa dio kandidata nije ni razmatrao prijavu.

Ništa od navedenog nema veze sa brojem zavarivača u regionu. Sve su to gubici u distribuciji i u samom oglasu — dijelovi procesa koje firma potpuno kontroliše i koji se mogu popraviti bez ijedne konvertibilne marke dodatnog budžeta.

Kada međunarodni sourcing ipak ima smisla

Bilo bi neiskreno tvrditi da regionalno tržište uvijek ima odgovor. Postoje situacije u kojima međunarodno zapošljavanje jeste opravdano, i vrijedi ih jasno navesti.

Prva je stvarna iscrpljenost regionalnog tržišta za konkretan profil, potvrđena pretragom i aktivnim kontaktiranjem, a ne samo brojem prijava. Druga je obim — potreba za velikim brojem radnika istovremeno, koju regionalno tržište ne može pokriti bez pražnjenja konkurencije. Treća su dugoročne potrebe u sektorima sa strukturnim nedostatkom, gdje se problem ponavlja svake godine.

U tim slučajevima međunarodni sourcing nije zaobilaženje nego rješenje. Ali čak i tada je regionalna provjera korisna, jer daje realnu sliku o tome koji dio potrebe se može pokriti bliže, a koji stvarno traži šire tržište.

Detaljnije o samom procesu, troškovima i tome šta on obuhvata možete pročitati na stranici uvoz radne snage.